Bivši rektor Univerziteta u Tuzli Enver Halilović upozorio je na promjene u međunarodnim odnosima koje, prema njegovoj ocjeni, slabe međunarodnu podršku Bosni i Hercegovini i otvaraju prostor za snažniji utjecaj Rusije i Srbije.
Govoreći na sesiji „Kruga 99“ o temi utjecaja američke, ruske, srbijanske i hrvatske politike na izbore, Halilović je ocijenio da se svjetski poredak mijenja, dok Bosna i Hercegovina ostaje bez ranijeg nivoa podrške ključnih međunarodnih aktera.
Kao jedan od najozbiljnijih problema izdvojio je položaj Ureda visokog predstavnika (OHR), za koji smatra da je izgubio značajan dio svoje ranije političke uloge.
„Kod nas je faktički ukinut OHR, samo još nije saopšteno“, poručio je Halilović.
Slabljenje međunarodnog utjecaja
Halilović je kao ključne razloge za takvo stanje naveo slabljenje globalnog utjecaja Sjedinjenih Američkih Država, smanjenje moći Evropske unije i NATO-a te udaljavanje Washingtona od evropskih partnera.
Prema njegovoj ocjeni, promjene u međunarodnim odnosima stvorile su prostor koji nije ostao nepopunjen. Smatra da su ga iskoristile različite političke i poslovne mreže povezane s administracijom američkog predsjednika Donalda Trumpa, za koje tvrdi da su pod snažnim ruskim i srpskim utjecajem.
„Takvu snagu i takvu moć ruska mreža unutar Trumpove administracije Rusija nije imala nikada do sada, u toj mjeri i tako moćnu“, izjavio je Halilović.
Podsjetio je i na stav Rusije prema OHR-u. Ruska Duma je još 2007. godine usvojila deklaraciju kojom se zagovaralo ukidanje Ureda visokog predstavnika u BiH i prenošenje njegovih nadležnosti na Delegaciju Evropske unije.
Halilović smatra da je slabljenje međunarodnog prisustva u BiH povezano i s nedovoljnom sposobnošću evropskih institucija da vode proces približavanja zemlje Evropskoj uniji.
Upozorio i na utjecaj Srbije i Hrvatske
Govoreći o drugim faktorima koji oblikuju političke odnose u Bosni i Hercegovini, Halilović je posebno izdvojio rusku podršku srpskoj politici na Balkanu, političko djelovanje Srbije i Hrvatske te povezivanje interesa pojedinih regionalnih i međunarodnih aktera.
Prema njegovoj ocjeni, Srbija podržava secesionističke koncepcije, dok Hrvatska podržava federalističke modele uređenja BiH. Smatra da takvi pristupi utječu i na političke stranke u zemlji koje zastupaju slične ideje.
Halilović je upozorio da se utjecaj stranih aktera ne ogleda samo u političkim porukama nego i u poslovnim vezama, materijalnim interesima i međusobnim dogovorima.
Ocijenio je i da ovi procesi utiču na političke stavove građana, uključujući njihovo opredjeljenje na izborima.
Njegove izjave dolaze u trenutku pojačanih rasprava o budućnosti OHR-a i ulozi međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini. Ipak, Halilovićeva ocjena o faktičkom ukidanju OHR-a predstavlja njegovu političku procjenu, a ne zvaničnu odluku o zatvaranju te institucije.
