Proizvođači mlijeka u Bosni i Hercegovini sve teže pokrivaju troškove proizvodnje, a pojedini farmeri upozoravaju da bi nastavak ovakvog stanja mogao dovesti do gašenja brojnih porodičnih gazdinstava. Otkupna cijena od svega 60 feninga po litru, uz rast cijena goriva, stočne hrane i drugih neophodnih sredstava, za mnoge više ne osigurava održivo poslovanje.
Predsjednik Udruženja mljekara Republike Srpske Milorad Arsenić upozorio je da proizvođači koji mlijeko prodaju po najnižim cijenama praktično nemaju prostora za opstanak.
„Za 60 feninga tu nema nikakve priče, nikakvog smisla razgovarati o preživljavanju na ovakve cijene“, poručio je Arsenić, ukazujući na težak položaj domaćih farmera.
Za litar goriva potrebno šest do sedam litara mlijeka
Razmjere problema najbolje se vide kroz odnos cijene mlijeka i troškova poljoprivredne proizvodnje. Dok su nekada proizvođači za litar goriva morali prodati nešto više od litre mlijeka, danas pojedini farmeri navode da im je potrebno čak šest do sedam litara kako bi kupili istu količinu goriva.
Troškovi ne obuhvataju samo dizel, već i stočnu hranu, đubrivo, veterinarske usluge, održavanje mehanizacije i druge obaveze koje farmeri moraju redovno izmirivati.
Dodatni problem predstavlja uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda. Proizvođači tvrde da velike količine uvoznih proizvoda stvaraju pritisak na domaće tržište, zbog čega je domaćim farmama sve teže plasirati proizvodnju po cijeni koja bi pokrila stvarne troškove.
Mljekari upozoravaju i na kašnjenje isplata za isporučeno mlijeko te poticaja, što dodatno otežava održavanje proizvodnje i izmirivanje dugovanja prema dobavljačima i bankama.
Mljekari traže veću cijenu i zaštitu domaće proizvodnje
Udruženje mljekara Republike Srpske zatražilo je od mljekara i otkupljivača da minimalnu otkupnu cijenu povećaju na najmanje 70 feninga po litru. Proizvođači istovremeno očekuju konkretniju reakciju nadležnih institucija i mjere kojima bi se ublažio pritisak uvoza na domaću proizvodnju.
Među zahtjevima poljoprivrednika nalazi se i razmatranje zaštitnih mjera na uvoz mlijeka i mliječnih prerađevina. Međutim, za takve mjere potrebno je utvrditi ispunjenost zakonskih uslova i prikupiti odgovarajuće podatke o kretanju uvoza i posljedicama za domaće proizvođače.
Farmeri upozoravaju da postojeći poticaji ne mogu uvijek nadoknaditi razliku između prihoda i rastućih troškova, posebno kod manjih gazdinstava koja imaju ograničene količine mlijeka za prodaju.
Nezadovoljstvo proizvođača sve je veće, a mogućnost protesta nije isključena. Arsenić je poručio da, ukoliko do protesta dođe, oni neće biti unaprijed najavljeni.
Mljekari strahuju da bi nastavak ovakvih trendova mogao dovesti do zatvaranja farmi, smanjenja domaće proizvodnje i gubitka radnih mjesta. Posljedice bi se mogle osjetiti i izvan poljoprivrede, jer proizvodnja mlijeka osigurava prihode brojnim porodicama, radnicima i drugim djelatnostima koje zavise od stočarstva.
Proizvođači zato poručuju da je potrebno hitno pronaći održivo rješenje kako bi domaće farme mogle nastaviti raditi i snabdijevati tržište mlijekom i mliječnim proizvodima.