Dvosedmično primirje koje su dogovorili američki predsjednik Donald Trump i Iran donijelo je nagli pad cijena nafte, ali tržišta će posljedice ovog ekonomskog šoka osjećati još dugo.
Već u srijedu cijene sirove nafte pale su između 13 i 15 posto, pa su i Brent i WTI dostigli oko 95 dolara po barelu. Ipak, to je i dalje znatno iznad nivoa prije početka sukoba – krajem februara Brent je iznosio 72,50 dolara, a WTI 67 dolara. U poređenju s decembrom, razlika je još izraženija.
Iako postoji nada da bi primirje moglo voditi ka trajnom mirovnom sporazumu, oporavak proizvodnje neće biti brz. Napadi na energetsku infrastrukturu i preopterećeni skladišni kapaciteti usporit će povratak na staro stanje, što znači da će tržištu trebati mjeseci da se stabilizuje.
Dodatni problem predstavlja takozvana “premija rizika” – cijene će ostati povišene zbog neizvjesnosti i straha od novih poremećaja u snabdijevanju. Prema procjenama U.S. Energy Information Administration, upravo ovi faktori držat će cijene nafte iznad uobičajenih nivoa još duže vrijeme.
Ni rafinirani proizvodi neće se brzo oporaviti. Lož ulje i brodsko gorivo mogli bi se na stare cijene vratiti tek nakon dodatnog perioda stabilizacije, ponajviše zbog globalnog manjka sirove nafte i ograničenih kapaciteta prerade.
Poseban izazov ostaje i sigurnost transporta kroz Hormuški moreuz, jednu od najvažnijih svjetskih ruta za izvoz nafte. Osiguravatelji i brodarske kompanije i dalje su oprezni, čekajući stabilniju situaciju prije potpunog povratka operacija.
Iako se očekuje postepeni oporavak proizvodnje već tokom jeseni, tržište nafte će, prema svemu sudeći, još neko vrijeme ostati pod utjecajem geopolitičkih tenzija i nesigurnosti.