Na današnji dan prije 64 godine američki predsjednik Džon F. Kenedi obratio se naciji i objavio vijest koja je svijet dovela na rub nuklearnog rata. Njegov govor od približno 17 minuta označio je prekretnicu u jednoj od najopasnijih kriza tokom Hladnog rata.
Bila je večer 22. oktobra 1962. godine kada se Kenedi iz Ovalnog ureda Bijele kuće obratio građanima putem televizije i radija. Otkrio je da Sovjetski Savez na Kubi postavlja raketne položaje sposobne nositi nuklearne bojeve glave i pogoditi veliki dio teritorije Sjedinjenih Američkih Država.
Vijest je objavljena nakon višednevnih tajnih konsultacija u Washingtonu. Američke obavještajne službe ranije su analizirale fotografije snimljene izviđačkim avionom U-2, koje su pokazivale da se na Kubi grade postrojenja za sovjetske rakete.
Sedam dana tajne i odluka koja je mogla izazvati rat
Američki predsjednik o otkriću je obaviješten 16. oktobra. U narednim danima okupio je grupu najbližih saradnika, koji su razmatrali moguće odgovore Moskvi. Među opcijama bili su diplomatski pritisak, pomorska blokada, zračni napadi i čak invazija na Kubu.
Svaka od tih mogućnosti nosila je rizik od direktnog sukoba dvije nuklearne sile. Zbog toga je Kenedi izabrao pomorsku karantenu, kojom bi se spriječio dolazak dodatnog ofanzivnog naoružanja na ostrvo.
Izraz „karantena“ nije bio slučajan. Američka administracija izbjegla je riječ „blokada“, koja se mogla tumačiti kao ratni čin, te ostavila prostor za diplomatsko rješenje.
U televizijskom obraćanju Kenedi je poručio da su dokazi o sovjetskim raketama nepobitni. Zatražio je od sovjetskog lidera Nikite Hruščova da povuče naoružanje s Kube i upozorio da bi eventualni nuklearni napad pokrenut s tog ostrva bio tretiran kao napad Sovjetskog Saveza na Sjedinjene Američke Države.
Predsjednik je istovremeno najavio pojačan nadzor nad Kubom, podizanje vojne pripravnosti i obraćanje međunarodnim institucijama. Poruka je bila jasna: Washington neće prihvatiti raspoređivanje sovjetskih nuklearnih raketa na tako maloj udaljenosti od američke obale.
Svijet na rubu nuklearnog sukoba
Pomorska karantena stupila je na snagu 24. oktobra. Sovjetski brodovi koji su se približavali Kubi našli su se pred mogućnošću zaustavljanja, dok su obje strane pojačavale vojnu pripravnost.
Napetost je dostigla vrhunac 27. oktobra, dana koji je ostao poznat kao „Crna subota“. Iznad Kube oboren je američki izviđački avion U-2, a pilot Rudolf Anderson je poginuo. U Washingtonu su ponovo razmatrani mogući vojni odgovori, ali Kenedi nije odobrio neposredni napad na sovjetske položaje.
Preokret je uslijedio 28. oktobra, kada je Hruščov objavio da će sovjetske rakete biti uklonjene s Kube. Rješenje je uključivalo američko obećanje da neće izvršiti invaziju na ostrvo, dok je u tajnom dogovoru prihvaćeno i povlačenje američkih raketa Jupiter iz Turske.
Kubanska raketna kriza ostala je upamćena kao trenutak kada se čovječanstvo opasno približilo nuklearnom ratu. Nakon nje uspostavljena je direktna komunikacijska linija između Washingtona i Moskve, a 1963. godine potpisan je sporazum o djelimičnoj zabrani nuklearnih proba.
Kenedijevo obraćanje i danas se izučava kao primjer kriznog komuniciranja u kojem su jasna upozorenja, odmjerenost i istovremeno ostavljanje prostora za pregovore imali presudnu ulogu.