Napetosti na Bliskom istoku ponovo rastu uprkos objavljenom primirju, a situacija u Libanu prijeti da ga dodatno destabilizuje. Iako je dogovor o prekidu vatre između Sjedinjenih Američkih Država i Irana donio određeno olakšanje, intenzivni izraelski napadi na Liban otvorili su pitanje – da li se primirje uopće odnosi i na sukob s Hezbolahom.
Prema dostupnim informacijama, strane očigledno nemaju jedinstveno tumačenje sporazuma. Dok pojedini akteri tvrde da primirje obuhvata sve frontove, uključujući i Liban, Izrael insistira da sukob s Hezbolahom nije dio dogovora. Dodatnu konfuziju stvara činjenica da nijedna zvanična, zajednički potpisana verzija sporazuma još uvijek nije javno dostupna.
Bivši američki predsjednik Donald Trump i iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi govorili su o prijedlogu od deset tačaka koji bi trebao poslužiti kao osnova za pregovore. Ipak, detalji tog plana nisu u potpunosti objavljeni. S druge strane, iranski zvaničnici su naveli da prijedlog uključuje prekid sukoba na svim frontovima, pa i u Libanu.
Sličan stav iznio je i pakistanski premijer Shehbaz Sharif, koji je učestvovao u posredovanju, naglašavajući da se primirje odnosi i na Liban. Međutim, Trump je izraelske napade na toj teritoriji opisao kao zaseban sukob koji nije obuhvaćen dvosedmičnim prekidom vatre.
U međuvremenu, Iran je reagovao na dešavanja tako što je ograničio pomorski saobraćaj kroz Hormuški moreuz. Prema navodima iranskih medija, pojedini tankeri su dobili dozvolu za prolazak, dok je ostatak prometa zaustavljen kao odgovor na najnovije izraelske napade.
Iranski ministar vanjskih poslova u razgovoru s pakistanskim vojnim vrhom otvorio je i pitanje navodnih kršenja primirja, optužujući Izrael za djelovanje i u Iranu i u Libanu. Tom prilikom zahvalio je Pakistanu na, kako je naveo, konstruktivnoj ulozi u pokušajima smirivanja situacije i jačanja stabilnosti u regionu.