Bivši reisul-ulema Islamske zajednice u BiH Mustafa efendija Cerić reagovao je na tvrdnje profesora Nenada Kecmanovića o historijskim korijenima Bošnjaka u Bosni i Hercegovini.
Kecmanović je, između ostalog, rekao da Bošnjaci nemaju „baš nikakvo ukorjenjenje“ u srednjovjekovnoj Bosni, koju je opisao kao hrišćansku zemlju do osmanskog osvajanja.
Cerić je takvu tvrdnju odbacio i poručio da se o identitetu i historiji Bosne ne može govoriti na način kojim se jednom narodu osporava veza s vlastitom zemljom.
Cerić povukao paralelu s događajima u Zemaljskom muzeju
U svom komentaru Cerić se osvrnuo i na nedavni slučaj pečenja praseta u prostoru Botaničke bašte Zemaljskog muzeja BiH.
Kazao je da problem, kako navodi, nije u nečijoj hrani, nego u odnosu prema prostoru koji čuva zajedničku kulturnu baštinu Bosne i Hercegovine.
Cerić je podsjetio i na opsadu Sarajeva te genocid počinjen u Srebrenici, naglašavajući da su to historijske i sudski utvrđene činjenice. Istovremeno je naveo da ne izjednačava Kecmanovićevu izjavu s ratnim zločinima, već želi ukazati na težinu tema o kojima se govori.
„Nećemo pristati da cijena razgovora bude odricanje od Bosne“
Cerić je pozvao na otvoren razgovor o srednjovjekovnoj Bosni, Kulinu banu, Crkvi bosanskoj, kralju Tvrtku i osmanskom periodu, ali uz oslanjanje na historijske izvore.
Poručio je da se promjene vjere i identiteta kroz stoljeća ne mogu koristiti kao argument za potpuno brisanje historijskih veza jednog naroda s Bosnom.
„O Kulinu banu, Crkvi bosanskoj, kralju Tvrtku i osmanskom razdoblju razgovarati treba otvoreno, s izvorima pred sobom. No, nećemo pristati da cijena tog razgovora bude odricanje od Bosne“, naveo je Cerić.
Cerić je također naglasio da Kecmanovićeve stavove ne treba pripisivati svim Srbima, ističući da među Srbima postoje i oni koji priznaju genocid, poštuju žrtve i Bosnu smatraju zajedničkom domovinom.