Bosna i Hercegovina već godinama nema operativni primarni radar za civilni nadzor zračnog prostora. Radar STAR 2000, postavljen na Međunarodnom aerodromu Sarajevo, prestao je raditi još 2022. godine.
Od tada novi primarni radar nije nabavljen.
Istovremeno, BiH se u pružanju usluga nadzora zračnog saobraćaja oslanja na vlastite sekundarne radare, ali i na radarske podatke susjednih država. BHANSA zvanično navodi da u tu svrhu koristi podatke pružalaca usluga iz Hrvatske i Srbije.
To otvara pitanje koje nije samo tehničko. Radi se o tome koliko BiH ima vlastitu, nezavisnu sliku onoga što se događa iznad njenog teritorija.
Šta je zapravo primarni radar?
Primarni radar radi na drugačijem principu od sekundarnog.
On šalje radarski signal i registruje odraz od objekta. Za takvo otkrivanje nije potrebno da letjelica ima uključen transponder ili da aktivno odgovara radaru.
To je ključna razlika.
Sekundarni radar zavisi od transpondera u avionu. Kada avion odgovara na upit radara, kontrolori dobijaju podatke potrebne za identifikaciju i praćenje letjelice.
Primarni radar, pojednostavljeno, može otkriti i cilj koji ne sarađuje sa sistemom.
Zbog toga primarni radar ima posebnu vrijednost u situacijama kada se pojavi nepoznata, tehnički neispravna ili drugačije „nekooperativna“ letjelica. FAA ga upravo opisuje kao sistem koji može pratiti avion bez oslanjanja na njegove ugrađene avionike.
Radar u Sarajevu nije nestao preko noći
Radar STAR 2000 bio je civilni primarni radar kojim je raspolagala BHANSA.
Prema objašnjenju BHANSA-e, njegov životni vijek bio je završen, a proizvođač više nije pružao potrebnu podršku niti su se mogli nabaviti rezervni dijelovi.
Zbog nemogućnosti popravke radar je 5. juna 2022. godine proglašen neispravnim i od tada nije korišten u operativnom radu. Nakon analize, BHANSA je odlučila da ga povuče iz upotrebe, a za uklanjanje i propisno odlaganje dobila je saglasnost nadležnog federalnog ministarstva.
Problem je što se nakon njegovog povlačenja nije pojavio novi primarni radar koji bi preuzeo njegovu funkciju.
BHANSA je zauzela stav da primarni radar nije neophodan za redovno pružanje usluga kontrole letenja jer se nadzor može obavljati putem sekundarnih radara i drugih sistema. Agencija je navela da radarska slika omogućava potrebno pokrivanje i bez starog primarnog radara.
Na šta se BiH danas oslanja?
BHANSA trenutno raspolaže sa dva sekundarna nadzorna radara, na lokacijama Butmir i Jahorina, uz integrisane savremene tehnologije poput Mode S i ADS-B.
Modernizirani sekundarni radar na Jahorini pušten je u operativni rad u julu 2025. godine. BHANSA je tada objavila da je sistem postigao vrlo visoku vjerovatnoću odziva i unaprijedio nadzor zračnog prostora.
Međutim, za potrebe nadzora Sarajevo FIR-a koriste se i radarski podaci susjednih pružalaca usluga iz Hrvatske i Srbije.
Drugim riječima, BiH ima vlastite radare, ali njena ukupna radarska slika nije zasnovana isključivo na domaćoj infrastrukturi.
I upravo tu nastaje pitanje koje vrijedi otvoriti: koliko je dobro da država za dio slike svog zračnog prostora koristi radarske podatke drugih država?
Šta može biti problem?
U normalnom civilnom zračnom saobraćaju, sekundarni radari i razmjena podataka mogu sasvim dobro funkcionisati. To potvrđuje i činjenica da BHANSA na taj način svakodnevno pruža usluge kontrole letenja.
Ali primarni radar daje dodatnu sposobnost.
Ako se pojavi letjelica bez aktivnog transpondera, sekundarni sistem je ne mora identificirati na isti način kao avion koji uredno šalje podatke.
Zato se gubitak primarnog radara ne može posmatrati samo kroz pitanje redovnog putničkog saobraćaja.
Tu su i pitanja sigurnosti, nadzora nepoznatih ciljeva, kriznih situacija i mogućnosti da BiH ima što potpuniju vlastitu sliku neba iznad svoje teritorije.
Važno je, međutim, napraviti razliku između civilnog nadzora zračnog saobraćaja i vojne kontrole i zaštite zračnog prostora. Suverenitet i odbrana zračnog prostora nisu nadležnost BHANSA-e, već države i njenih nadležnih sigurnosnih i odbrambenih institucija.
Zašto nema novog primarnog radara?
Javno dostupni podaci ne pokazuju da je BiH nakon povlačenja STAR-a 2000 pokrenula nabavku novog primarnog civilnog radara.
Zvanično obrazloženje BHANSA-e bilo je da primarni radar nije neophodan za pružanje usluga kontrole letenja jer postoje sekundarni radari i mogućnost korištenja podataka iz susjednih sistema.
U međuvremenu, BiH ulaže u modernizaciju sekundarnog nadzora, dok se za određene dijelove FIR-a Sarajevo i dalje koriste podaci iz Hrvatske i Srbije. BHANSA je čak u januaru 2026. objavila odluku o nabavci radarskih podataka za područja sjevera i jugozapada FIR-a Sarajevo.
To znači da pitanje nije nestalo.
Samo se promijenio način na koji se problem rješava.
BiH danas ima funkcionalan sistem civilnog nadzora zračnog saobraćaja, ali nema vlastiti operativni primarni civilni radar.
A činjenica da se dio radarske slike dobija iz sistema susjednih država otvara legitimno pitanje strateške zavisnosti.
Posebno u kriznoj situaciji, država bi trebala znati šta se događa na njenom nebu i imati vlastite tehničke kapacitete za što potpunije otkrivanje i praćenje ciljeva.
Zato pitanje novog primarnog radara nije samo pitanje avijacije.
To je pitanje tehničke samostalnosti, sigurnosti i sposobnosti države da vlastitim sistemima vidi šta se događa iznad Bosne i Hercegovine.