Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) ponovo je smanjila prognozu privrednog rasta Bosne i Hercegovine. Prema najnovijim procjenama, bh. ekonomija bi u 2026. godini trebala ostvariti rast od 2,1 posto.
To je za 0,3 procentna poena manje u odnosu na prognozu iz juna, kada je EBRD očekivao rast od 2,4 posto.
Istovremeno, Banka očekuje da bi rast u 2027. godini mogao biti ubrzan na 2,8 posto, prvenstveno zahvaljujući investicijama.
Na slabije ekonomske rezultate u BiH, prema procjenama EBRD-a, utiču brojni rizici. Među njima su posljedice sukoba na Bliskom istoku, posebno moguće povećanje cijena goriva i hrane, kao i slabija potražnja iz inostranstva.
Dodatni problem predstavlja velika zavisnost Bosne i Hercegovine od uvoza energije. EBRD navodi da su BiH, Sjeverna Makedonija i Moldavija među ekonomijama koje se suočavaju s najvećim povećanjem troškova uvoza energenata.
Na privredni rast mogao bi uticati i evropski mehanizam za prekogranično prilagođavanje ugljenika, poznat kao CBAM, koji obuhvata dio izvoza iz BiH. Kao dodatni rizik navode se i političke tenzije.
Prema procjeni EBRD-a, ekonomija BiH je i tokom 2025. godine ostvarila rast od 2,1 posto. To znači da se prema sadašnjim prognozama ni u 2026. ne očekuje značajnije ubrzanje privredne aktivnosti.
Posebno je značajno poređenje sa ostatkom Zapadnog Balkana. EBRD očekuje da će ekonomije ovog regiona zajedno u 2026. godini porasti oko tri posto, nakon rasta od 2,6 posto u 2025. godini.
Za 2027. godinu očekuje se dodatno ubrzanje regionalnog rasta na 3,5 posto.
Istovremeno, ni Međunarodni monetarni fond (IMF) ne očekuje snažniji rast bh. ekonomije. Prema njegovoj posljednjoj procjeni, BiH bi u 2026. godini trebala ostvariti rast od dva posto, nakon 2,1 posto u 2025. godini. IMF očekuje i prosječnu inflaciju od 5,4 posto.
Kao ključne probleme IMF navodi veće troškove uvoza energije i slabiju spoljnu potražnju, što bi moglo ublažiti efekte veće potrošnje stanovništva i državne potrošnje.
Slične trendove ranije je registrovala i Centralna banka BiH. Prema njenim procjenama, realna ekonomska aktivnost u prvom kvartalu 2026. godine porasla je oko 2,1 posto na godišnjem nivou, dok je preliminarna procjena za drugi kvartal iznosila dva posto.
Uslužni sektor pritom je davao najveći doprinos rastu, dok je prerađivačka industrija bila pod pritiskom slabe potražnje iz inostranstva i većih troškova proizvodnje.
Najnovija prognoza EBRD-a tako pokazuje da BiH ulazi u period skromnog privrednog rasta, uz istovremeni pritisak viših cijena energije, slabije potražnje na ključnim izvoznim tržištima i političke neizvjesnosti.