Bosna i Hercegovina i više od tri decenije nakon završetka rata suočava se s velikim problemom miniranih područja. Prema podacima Centra za uklanjanje mina u BiH (BHMAC), trenutno je oko 756 kvadratnih kilometara zemlje i dalje minski sumnjivo.
Početkom godine ta površina iznosila je oko 774 kvadratna kilometra, a u međuvremenu je očišćeno približno 18 kvadratnih kilometara. Podatak se svakodnevno mijenja.
Istovremeno, BiH se suočava i s nedostatkom ljudi koji rade na deminiranju. Broj osposobljenih osoba za protuminsko djelovanje gotovo je prepolovljen u odnosu na period prije pandemije koronavirusa.
Novi plan za period od 2027. do 2032. godine predviđa da se svake godine oko 55 kvadratnih kilometara vrati u sigurnu upotrebu. BHMAC procjenjuje da bi uz stabilno finansiranje taj kapacitet mogao biti povećan na 75 do 80 kvadratnih kilometara godišnje.
Trenutno deminerske organizacije mogu očistiti između 50 i 55 kvadratnih kilometara godišnje. Za značajnije povećanje kapaciteta potrebno bi bilo angažovati dodatne deminere i nabaviti novu opremu, za šta bi bilo potrebno najmanje godinu do dvije.
U najpovoljnijem scenariju, ukoliko novi zakon o protuminskom djelovanju bude usvojen i osigura stabilno finansiranje, BHMAC procjenjuje da bi BiH proces deminiranja mogla završiti do kraja 2036. godine. U slučaju izostanka zakona i nastavka smanjenja donatorske pomoći, taj rok mogao bi se pomjeriti približno do 2045. godine.
Iz Ministarstva civilnih poslova BiH, međutim, upozoravaju da rokovi moraju biti zasnovani na realnim finansijskim, ljudskim i operativnim kapacitetima.
Jedna od ključnih novina predloženog zakona jeste obaveza da institucije BiH, entiteti i Brčko distrikt izdvajaju najmanje 0,2 posto svojih budžeta za protuminsko djelovanje.
Prema procjenama Ministarstva, taj minimum bi na osnovu budžeta za 2026. godinu osigurao oko 60 posto potrebnih sredstava za godišnji cilj od 75 kvadratnih kilometara, za koji je potrebno približno 61 milion KM. Preostali novac morao bi biti osiguran iz drugih domaćih izvora i međunarodne pomoći.
Međunarodna podrška, međutim, posljednjih godina opada. Iz UNDP-a BiH potvrđeno je da je došlo do značajnog pada donatorske pomoći, dok su se neke organizacije koje su godinama učestvovale u deminiranju povukle iz tog procesa.
BHMAC kao jedan od razloga smanjenja donatorskih sredstava navodi i rat u Ukrajini, zbog kojeg je dio međunarodne pomoći preusmjeren na druge krizne oblasti.
BiH trenutno koristi sredstva iz IPA III fondova i Svjetske banke, između ostalog za razminiranje desne obale Save. Ipak, iz BHMAC-a upozoravaju da se nakon završetka tih projekata više ne očekuju direktni grantovi Evropske unije i Svjetske banke u dosadašnjem obimu.
Zbog toga se sve više insistira na većem domaćem učešću u finansiranju. Ministarstvo civilnih poslova navodi da je cilj postepeno smanjiti zavisnost od donatora i uspostaviti održiv sistem domaćeg finansiranja uz međunarodno partnerstvo.
Vijeće ministara BiH već je za period od 2025. do 2027. godine odobrilo višegodišnji projekt sufinansiranja troškova deminiranja vrijedan dva miliona KM.