Dok se svijet trese zbog sukoba na Bliskom istoku, građani Bosne i Hercegovine uskoro bi mogli osjetiti direktan udar – i to na najosnovnije: hranu. Poljoprivrednici upozoravaju da je ovogodišnja proljetna sjetva postala gotovo neizdrživa, a cijene bi mogle eksplodirati u narednim mjesecima.
Troškovi proizvodnje već su skočili između 30 i 40 posto, a glavni krivac je drastičan rast cijena goriva. Bez dizela nema ni traktora, ni obrade zemlje – a trenutno je dizel skuplji nego ikad. Uz to, repromaterijal poput đubriva i sjemena bilježi šokantna poskupljenja.
Situaciju dodatno pogoršava činjenica da ključne komponente za proizvodnju đubriva dolaze iz krizom zahvaćenih područja poput Irana i zapadne Azije. Zbog poremećaja na tržištu i blokade Hormuškog moreuza, poljoprivrednici strahuju ne samo od rasta cijena, već i od potpune nestašice.
Poljoprivrednik Mustafa Gradaščević upozorava da je situacija alarmantna. Cijena 100 kilograma đubriva skočila je sa 73 KM na čak 105 KM – i tu nije kraj. Ako se sukobi nastave, kaže, slijedi potpuni haos na tržištu hrane.
„Ako sada ne posijemo kukuruz kako treba, posljedice će biti katastrofalne. Bez kukuruza nema hrane za stoku, a bez toga nema ni mlijeka ni mesa. Cijene hrane će otići, što narod kaže – u vasionu“, poručuje Gradaščević.
Posebno zabrinjava što je kukuruz ključna kultura za stočarstvo, a sezona sjetve ne može čekati. Ako se propusti pravi trenutak – šteta je nemjerljiva.
Ni situacija s pšenicom nije puno bolja. Iako je posijana ranije, sada slijedi prihrana koja direktno utiče na prinos. Manje đubriva znači manje pšenice – a to automatski znači skuplje brašno i hljeb.
I dok se poljoprivrednici bore za opstanak, vlasti – šute. Kritike na račun entitetskih vlada i Vijeća ministara BiH sve su glasnije. Nedostatak robnih rezervi dodatno pogoršava stanje, jer nema mehanizama da se ublaži udar na proizvodnju i cijene.
„Nemamo ni goriva, ni đubriva u rezervama, nemamo plan. Krizni menadžment ne postoji. Opet nas sve zatiče nespremne, kao i u vrijeme pandemije“, upozoravaju poljoprivrednici.
Podsjetimo, BiH već sada uvozi više od 65 posto hrane, a godišnje za to izdvaja oko pet milijardi maraka. Svaki globalni poremećaj direktno se prelijeva na domaće tržište.
Stručnjaci upozoravaju da ni eventualno smirivanje situacije neće brzo donijeti olakšanje. Potrebni su mjeseci da se globalno tržište stabilizira, a do tada – građani će plaćati ceh.
Jedno je sigurno – ako se hitno nešto ne poduzme, hrana u BiH uskoro bi mogla postati luksuz.