Šest mjeseci nakon početka rata s Iranom, Washington sve više mijenja pristup. Umjesto novih velikih vojnih operacija, američka administracija sada veći naglasak stavlja na ekonomski pritisak na Teheran i osiguravanje prolaska kroz Hormuški moreuz, jedan od najvažnijih pomorskih pravaca za svjetsko tržište energenata.

Američki predsjednik Donald Trump na početku sukoba najavljivao je da bi rat mogao biti završen za četiri do pet sedmica. Međutim, pola godine kasnije kraj sukoba i dalje nije na vidiku.

Pokušaj da se u junu kroz memorandum o razumijevanju otvori put prema završetku rata nije dao rezultat, dok su se u međuvremenu smanjile i američke zalihe pojedinih vrsta ključnog naoružanja.

Hormuški moreuz postao ključna tačka

Jedan od najvećih problema za Washington predstavlja Hormuški moreuz.

Prije sukoba kroz ovaj strateški pomorski prolaz prolazilo je oko 20 posto svjetske nafte. Iran je njegovo gotovo potpuno zatvaranje koristio kao sredstvo pritiska na svjetsku ekonomiju, što je dovelo do rasta cijena goriva i đubriva i dodatno povećalo ekonomske pritiske.

Zbog toga ponovno osiguravanje normalnog pomorskog saobraćaja kroz Hormuz postaje jedan od glavnih američkih prioriteta.

Trump, međutim, tvrdi da je moreuz funkcionalan.

„To je funkcionalan moreuz“, rekao je Trump u razgovoru za radio emisiju Glenna Becka, uz tvrdnju da povremeni napadi dronovima ili raketama ne znače da je pomorski prolaz zatvoren.

Amerika tvrdi da je oslabila Iran

Washington smatra da je tokom sukoba ostvario značajan vojni uspjeh i oslabio dio iranskih vojnih kapaciteta.

Američka administracija ranije je kao glavne ciljeve navodila iranski raketni program, vojnu industriju i mrežu regionalnih saveznika Teherana.

SAD i Izrael uspjeli su brzo uspostaviti zračnu nadmoć, ali Iran je uprkos tome nastavio izvoditi napade širom regije.

Posebno su zabrinjavajući napadi dronovima na brodove koji prolaze područjem Hormuškog moreuza.

Uran ostaje veliki problem

Jedno od najvažnijih neriješenih pitanja jeste sudbina približno 440 kilograma obogaćenog uranija.

Prema dostupnim informacijama, vjeruje se da se materijal nalazi zatrpan ispod tri lokacije koje su prošle godine bile meta američkih i izraelskih napada.

Trump je ranije tvrdio da bi taj materijal mogao biti uništen kroz koordinaciju s Iranom i Međunarodnom agencijom za atomsku energiju.

Međutim, pitanje nuklearnog materijala i dalje ostaje jedan od najvećih problema u pokušajima da se sukob privede kraju.

Veliki vojni udari više nisu jedini fokus

Nakon pola godine rata postaje sve očiglednije da vojna pobjeda sama po sebi nije donijela rješenje koje je Washington očekivao.

Iran je pretrpio ozbiljne udare, ali nije prestao pružati otpor. Istovremeno, zatvaranje ili ograničavanje prolaza kroz Hormuz stvorilo je problem koji nadilazi sam Bliski istok.

Cijene energenata, transport i globalna trgovina direktno zavise od stabilnosti ovog područja.

Zbog toga se američka strategija sada sve više pomjera prema kombinaciji ekonomskog pritiska, kontrole pomorskih pravaca i pokušaja da se ograniči regionalni utjecaj Teherana.

Izlaz iz rata još nije pronađen

Dodatne tenzije izazvale su i Trumpove prijetnje Omanu, dok su pregovori o obustavi borbi i ograničavanju utjecaja iranskih saveznika zapeli.

Sve to pokazuje koliko je složena situacija u koju je Washington ušao.

Rat koji je prema ranijim Trumpovim najavama trebao trajati nekoliko sedmica sada traje već pola godine, a SAD moraju istovremeno razmišljati o vojnom pritisku, nuklearnom pitanju, regionalnoj sigurnosti i posljedicama po svjetsku ekonomiju.

Američki cilj se zato mijenja: umjesto novih velikih udara, u prvi plan dolaze ekonomski pritisak na Iran i ponovno osiguravanje Hormuškog moreuza.