Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa napravila je novi korak prema otvaranju ogromnih područja morskog dna za dubinsko rudarenje u Pacifiku, što je izazvalo snažno protivljenje lokalnih vlasti, stanovništva i organizacija za zaštitu okoliša.

Američko Ministarstvo unutrašnjih poslova predložilo je davanje koncesija za istraživanje i potencijalno rudarenje morskog dna u vodama oko Sjevernomarijanskih otoka. Riječ je o području u blizini jednog od najdubljih dijelova svjetskih mora – Marijanskog rova.

Ogromno područje morskog dna

Prema prijedlogu američkih vlasti, za istraživanje bi moglo biti ponuđeno oko 28 miliona hektara morskog dna.

Cilj je pronaći i eksploatisati minerale koji se smatraju ključnim za savremenu industriju, uključujući sirovine potrebne za proizvodnju elektronike, baterija i vojne opreme.

Američka administracija ovaj potez predstavlja kao dio šire strategije smanjivanja zavisnosti od stranih dobavljača ključnih minerala i jačanja vlastitih lanaca snabdijevanja.

Strah od uništavanja morskog ekosistema

Protivnici projekta upozoravaju da su duboka mora među najmanje istraženim ekosistemima na planeti.

Rudarenje bi podrazumijevalo korištenje velikih mašina na morskom dnu, pri čemu bi se mogli stvarati oblaci sedimenta, povećavati buka i mijenjati staništa brojnih morskih organizama.

Naučnici upozoravaju da posljedice takvih aktivnosti još uvijek nisu dovoljno istražene i da bi dio štete mogao biti dugotrajan ili čak nepovratan.

Pacifičke teritorije se protive

Posebno snažno protivljenje stiže upravo iz američkih pacifičkih teritorija.

Guam, Sjevernomarijanska ostrva i Američka Samoa izrazili su zabrinutost zbog mogućih posljedica rudarenja.

Guverner Sjevernih Marijanskih otoka David Apatang zatražio je detaljna naučna istraživanja i veću transparentnost prije bilo kakvog početka aktivnosti.

Na Guamu su vlasti poručile da ne vjeruju uvjeravanjima savezne vlade da će posljedice biti ograničene.

Američka Samoa posebno strahuje za ribarstvo, uključujući industriju tune koja ima veliki značaj za lokalnu ekonomiju.

Pokrenute i tužbe

Protiv američkog plana već su pokrenuti i pravni postupci.

Ekološke organizacije upozoravaju da bi rudarenje moglo ugroziti rijetke i zaštićene morske vrste, uključujući kitove, morske kornjače i korale.

Jedna od tužbi odnosi se na planove za otvaranje više od 33 miliona hektara morskog dna u području Američke Samoe.

Protivnici tvrde da američke vlasti ne mogu ubrzavati ovakve projekte bez odgovarajućih procjena njihovog utjecaja na okoliš.

Washington želi smanjiti zavisnost od Kine

U pozadini američke politike nalazi se i sve veće geopolitičko nadmetanje s Kinom.

Minerali koji se nalaze na morskom dnu koriste se u brojnim industrijama, uključujući proizvodnju baterija, elektronike i različitih tehnologija važnih za odbrambeni sektor.

Washington želi osigurati vlastite izvore sirovina kako bi smanjio zavisnost od međunarodnih lanaca snabdijevanja, posebno onih u kojima Kina ima dominantnu poziciju.

Zbog toga administracija Donalda Trampa dubinsko rudarenje vidi kao potencijalno važan dio buduće politike prema strateškim mineralima.

Još nije počela komercijalna eksploatacija

Važno je naglasiti da američki plan još ne znači da će rudarenje odmah početi.

Američki Biro za upravljanje energijom okeana 17. augusta objavio je prijedlog za potencijalnu prodaju koncesija, dok bi eventualna aukcija mogla biti održana kasnije ove godine.

To znači da će prije stvarnog početka eksploatacije biti potrebno provesti dodatne procedure i odrediti uslove pod kojima bi kompanije mogle istraživati i koristiti morsko dno.

Ipak, sama najava izazvala je ozbiljnu zabrinutost u pacifičkom regionu.

“Ekološka katastrofa u nastajanju”

Protivnici dubinskog rudarenja upozoravaju da čovječanstvo još uvijek ne zna dovoljno o životu u najdubljim dijelovima okeana da bi moglo pouzdano procijeniti posljedice industrijske eksploatacije.

Posebno je problematično što bi eventualna šteta mogla biti veoma teško popravljiva.

Dok američka administracija u morskom dnu vidi ogromne rezerve strateških minerala i priliku za jačanje vlastite ekonomije i sigurnosti, stanovnici pacifičkih teritorija strahuju da bi cijenu takve politike mogli platiti upravo oni – kroz uništavanje ribljih fondova, morskih staništa i ekosistema od kojih zavise.

Borba oko dubinskog rudarenja tako bi mogla postati jedno od novih velikih pitanja sukoba između potrebe za strateškim mineralima i zaštite jednog od posljednjih gotovo netaknutih područja na Zemlji.