Bosna i Hercegovina suočava se s ozbiljnim demografskim padom koji je već ostavio vidljive posljedice širom zemlje.

U samo tri godine BiH je prirodnim putem izgubila gotovo 30.000 stanovnika. Riječ je o razlici između broja rođenih i umrlih, bez uračunavanja migracija. Taj broj približno odgovara stanovništvu jednog grada poput Trebinja.

Istovremeno, sve je manje učenika u školama, smanjuje se broj prvačića, a troškovi života mladim ljudima dodatno otežavaju odluku o zasnivanju porodice.

Sve manje djece, sve više zatvorenih škola

Posljedice demografskog pada posebno su vidljive u obrazovanju.

U Bosni i Hercegovini je gotovo 7.800 učenika manje, dok je u posljednjem periodu zatvoreno 45 škola. U pojedinim sredinama nastava se organizira u kombiniranim odjeljenjima jer je broj učenika toliko mali da nema dovoljno djece za formiranje klasičnih razreda.

Podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju razmjere problema.

Tokom 2025. godine rođeno je 24.105 djece, dok je istovremeno umrla 35.801 osoba.

To znači da je samo za jednu godinu prirodnim putem izgubljeno 11.696 stanovnika.

Negativan trend nastavljen je i ove godine. Samo u februaru je u svih deset kantona Federacije BiH rođeno 1.168 beba, dok su umrle 1.633 osobe.

Mladi odgađaju brak i roditeljstvo

Jedan od problema je i ekonomska nesigurnost.

Visoke cijene stanova, svakodnevni troškovi i nesigurnost zaposlenja utječu na odluke mladih o braku i roditeljstvu.

Mladi otac Neven ukazuje upravo na cijene stanova i troškove odrastanja djece. Želja za još djece postoji, ali se istovremeno postavlja pitanje može li porodica uz postojeće prihode zadržati prihvatljiv kvalitet života.

Sociologinja Smiljana Vovna upozorava da mladi žele sigurnost, poštovanje i mogućnost da njihov rad i znanje budu vrednovani, ali da takav ambijent u BiH često izostaje.

Problem dodatno povećava činjenica da Bosna i Hercegovina nema jedinstvenu populacijsku politiku na državnom nivou. Nadležnosti su podijeljene između različitih nivoa vlasti, dok stručnjaci upozoravaju da demografski problem nije moguće riješiti samo jednokratnim novčanim naknadama.

Problem nije samo u odlasku stanovništva

Demografski pad BiH ne može se posmatrati samo kroz iseljavanje.

Zemlja istovremeno gubi stanovništvo zbog negativnog prirodnog priraštaja, dok odlazak mladih dodatno smanjuje broj radno sposobnih ljudi i budućih roditelja.

Zbog toga se kao ključni izazovi nameću stvaranje novih radnih mjesta, veća ekonomska sigurnost, dostupnije stanovanje i stvaranje uslova u kojima mladi neće morati birati između porodice i egzistencije.

Brojke pokazuju da problem više nije samo pitanje budućnosti. Demografske posljedice već su vidljive u školama, porodicama i lokalnim zajednicama širom BiH.