Bosna i Hercegovina se suočava s rastom cijena hrane i sve većim rizicima na globalnom tržištu, dok se u Federaciji BiH ponovo otvara pitanje spremnosti sistema robnih rezervi za eventualnu krizu.

Prema navodima iznesenim u tekstu, Federalna direkcija robnih rezervi godinama se suočava s problemima u planiranju i upravljanju zalihama, dok ključne preporuke revizora nisu u potpunosti provedene.

Situacija je posebno zabrinjavajuća u trenutku kada međunarodna tržišta hrane trpe posljedice suša, visokih temperatura, geopolitičkih kriza i poremećaja u lancima snabdijevanja.

FAO indeks cijena hrane u julu 2026. godine dostigao je 131 bod. Cijene žitarica porasle su 3,4 posto, dok je pšenica poskupjela 5,8 posto. Istovremeno su zabilježena povećanja cijena biljnih ulja i šećera.

Takvi trendovi pokazuju koliko brzo globalni poremećaji mogu utjecati na cijene osnovnih proizvoda.

Revizori godinama upozoravaju

Jedan od najvećih problema jeste činjenica da Federalna direkcija robnih rezervi, prema revizorskim nalazima, nije izradila zakonom predviđeni srednjoročni program robnih rezervi.

Godišnji planovi, kako se navodi, usvajaju se s kašnjenjem i više se oslanjaju na raspoloživi budžet nego na stvarne potrebe stanovništva.

Dodatnu zabrinutost izaziva podatak da Vlada FBiH i nadležne institucije nisu u potpunosti realizovale nijednu od 11 ključnih preporuka revizije iz 2024. godine.

Pitanje transparentnosti posebno je osjetljivo. Federalni zastupnik Damir Nikšić upozorio je da parlamentarci dobijaju uvjeravanja da je stanje robnih rezervi dobro, ali da im istovremeno nije omogućeno da obiđu skladišta, uz obrazloženje da je riječ o sigurnosno osjetljivim informacijama.

Nikšić je izrazio bojazan da bi se tek u trenutku ozbiljne krize moglo pokazati da količine zaliha nisu onakve kakve bi trebale biti.

Zalihe vrijedne oko 40 miliona KM

Direktor Federalne direkcije robnih rezervi Tončo Bavrka također je ukazao na probleme u funkcionisanju sistema.

Prema njegovim navodima, Vlada FBiH kasni s donošenjem ključnih dokumenata i planova za 2026. godinu, dok Direkcija čeka odluke izvršne vlasti kako bi znala u kojem pravcu treba djelovati.

Posebno zabrinjava podatak o obimu postojećih zaliha. Bavrka je naveo da su zalihe hrane i nafte dovoljne samo za kratkotrajne i minimalne intervencije.

Ukupna vrijednost postojećih zaliha iznosi oko 40 miliona KM, što se u kontekstu mogućih većih poremećaja na tržištu smatra nedovoljnim.

Robne rezerve imaju upravo zadatak da u kriznim situacijama ublaže posljedice nestašica, poremećaja u snabdijevanju i naglog rasta cijena. Ako su zalihe ograničene, mogućnost države da reaguje u takvim okolnostima također je znatno manja.

Problem je dodatno izražen zbog toga što Federacija BiH značajna sredstva izdvaja za skladištenje, dok se istovremeno postavlja pitanje da li se u skladištima nalazi dovoljno strateških proizvoda.

U slučaju ozbiljnog poremećaja na međunarodnom tržištu, građani bi se tako mogli suočiti s rastom cijena bez dovoljno snažnog mehanizma kojim bi vlast mogla ublažiti posljedice.

Pitanje robnih rezervi zato više nije samo administrativno pitanje. Ono se direktno odnosi na sigurnost snabdijevanja građana i sposobnost Federacije BiH da reaguje u slučaju nove velike krize.