Bosna i Hercegovina mora ozbiljno pristupiti problemu proizvodnje električne energije i energetskoj tranziciji, jer bi u suprotnom u budućnosti mogla doći u situaciju da uvodi redukcije struje.

Na to upozorava stručnjak za energetiku Edhem Bičakčić, koji smatra da se elektroenergetski sistem BiH nalazi pred sve većim izazovima.

Prema njegovim riječima, klimatske promjene, suše, promjene hidroloških prilika i nedostatak novih proizvodnih kapaciteta mogu značajno utjecati na sigurnost snabdijevanja.

Suše sve veći problem

BiH se tradicionalno u velikoj mjeri oslanja na hidroelektrane, čija proizvodnja direktno zavisi od količine vode.

Dugotrajne suše i niski vodostaji zato mogu ozbiljno smanjiti proizvodnju električne energije. Bičakčić upozorava da se posljedice klimatskih promjena već osjećaju širom Evrope.

„I u Evropi se to vrlo drastično već osjeti, a Bosna i Hercegovina je neko malo manje do sada ugroženo područje, ali dolazi i ona na red“, kazao je Bičakčić.

Kao primjer koliko ekstremni vremenski uslovi mogu utjecati na energetiku naveo je i probleme u Evropi izazvane historijski niskim vodostajima.

BiH mora ubrzati energetsku tranziciju

Bičakčić smatra da BiH nije dovoljno brzo krenula u promjene koje zahtijeva evropska energetska politika.

BiH je članica Energetske zajednice od 2006. godine, ali prema njegovoj ocjeni preuzete obaveze nisu dovoljno brzo pretočene u konkretne poteze.

„Mi se jesmo obavezali, ali mi to ne slijedimo i nismo ušli u tranziciju koja je neophodna da to prebrodimo, tako da će kod nas rezovi biti drastični“, upozorio je.

Poseban problem predstavlja činjenica da potrošnja električne energije raste, dok se novi proizvodni kapaciteti ne grade dovoljno brzo.

Šta ako proizvodnja ne bude dovoljna?

Ako se taj odnos ne promijeni, BiH bi mogla postati sve zavisnija od uvoza električne energije.

To bi posebno predstavljalo problem u periodima velike potrošnje ili smanjene proizvodnje iz hidroelektrana.

Ukoliko se ne osiguraju novi izvori energije, razlika između domaće proizvodnje i potreba građana i privrede mogla bi postajati sve veća.

U takvoj situaciji, prema Bičakčićevoj procjeni, redukcije električne energije mogle bi postati neizbježne.

Pritisak dodatno povećava CBAM

Energetski sektor BiH suočava se i s novim evropskim pravilima.

Posebno je važan CBAM, odnosno mehanizam Evropske unije kojim se uvodi cijena ugljika za određene proizvode iz zemalja izvan EU.

To predstavlja dodatni pritisak na proizvođače električne energije koji se oslanjaju na fosilna goriva.

BiH zato mora istovremeno osigurati dovoljno električne energije, ali i smanjivati emisije kako bi domaća privreda ostala konkurentna na evropskom tržištu.

Vrijeme za čekanje se skraćuje

Bičakčićevo upozorenje ne znači da će BiH sutra ostati bez struje, već ukazuje na dugoročni rizik.

Izgradnja novih elektrana i modernizacija energetskog sistema traju godinama. Zbog toga odluke donesene danas rezultate mogu dati tek u budućnosti.

Ako se bude čekalo da problem postane očigledan, tada će biti mnogo teže i skuplje reagovati.

Poruka je jasna: BiH mora povećavati proizvodne kapacitete, modernizovati postojeći sistem i ubrzati energetsku tranziciju. U suprotnom, rast potrošnje, klimatski rizici i nedostatak novih investicija mogli bi jednog dana dovesti i do redukcija električne energije.