Novo istraživanje donijelo je dodatne dokaze o mogućim dugoročnim neurološkim posljedicama COVID-19 infekcije.
Naučnici su kod osoba koje su razvile dugotrajne simptome nakon COVID-a pronašli promjene u sistemu mozga zaduženom za dopamin. Posebno su analizirani pacijenti s neurološkim simptomima dugog covida, uključujući apatiju i depresivne tegobe.
Rezultati pokazuju da su osobe s dugim covidom imale oko 18 posto manje dopaminskih nervnih završetaka u određenom području mozga u odnosu na zdrave osobe.
Šta je zapravo otkriveno?
Istraživanje je provedeno u Kanadi, a naučnici su koristili PET snimanje kako bi analizirali stanje dopaminskog sistema u mozgu.
U studiji su učestvovale 24 osobe s dugim covidom i 24 zdrave osobe slične dobi.
Istraživači su se posebno fokusirali na strijatum, područje mozga koje ima važnu ulogu u kontroli pokreta, motivaciji i određenim kognitivnim funkcijama.
Učesnicima je ubrizgan radiomarker koji se veže za protein VMAT2. Taj protein povezan je s dopaminskim neuronima, zbog čega se može koristiti kao pokazatelj njihovog stanja.
Dopamin ima važnu ulogu
Dopamin je neurotransmiter koji učestvuje u brojnim procesima u organizmu.
Povezan je s motivacijom, kontrolom pokreta, učenjem i različitim kognitivnim funkcijama.
Zbog toga smanjenje dopaminskih nervnih završetaka može biti značajno, posebno ako je povezano s dugotrajnim simptomima koje neke osobe razviju nakon infekcije.
Ipak, istraživači ne tvrde da je ovim dokazano da COVID kod svih ljudi izaziva trajno oštećenje mozga.
Rezultati se odnose na proučavanu grupu osoba koje su razvile dugotrajne simptome nakon infekcije.
Promjene mogu biti prisutne dugo nakon infekcije
Jedan od razloga zbog kojih je istraživanje privuklo pažnju jeste činjenica da se promjene mogu uočiti i dugo nakon što je akutna infekcija prošla.
Dugi covid, odnosno post-COVID sindrom, obuhvata različite simptome koji traju ili se pojave nakon početne infekcije. Među njima mogu biti umor, problemi s koncentracijom, kognitivne poteškoće, glavobolja, anksioznost i depresivni simptomi.
Ranija istraživanja također su ukazivala na moguće promjene u funkciji i strukturi mozga kod dijela osoba nakon COVID-19 infekcije.
Zbog toga naučnici posljednjih godina sve više istražuju kako SARS-CoV-2 može utjecati na nervni sistem i zašto kod nekih ljudi simptomi potraju mjesecima ili godinama.
Ne znači da će svaki oboljeli imati posljedice
Važno je naglasiti da se rezultati ove studije ne mogu automatski primijeniti na sve osobe koje su preboljele COVID-19.
Istraživanje je obuhvatilo mali broj ispitanika i fokusiralo se na osobe s dugim covidom i neurološkim simptomima.
Zato je potrebno više istraživanja kako bi se utvrdilo koliko su ove promjene česte, da li se mogu vratiti u normalu i kakva je tačno veza između promjena u dopaminskom sistemu i simptoma dugog covida.
Ipak, nalazi predstavljaju još jedan važan dio sve većeg broja dokaza da kod određenog broja ljudi posljedice COVID-19 infekcije ne završavaju nestankom akutnih simptoma.
Novo istraživanje tako otvara dodatna pitanja o dugoročnom utjecaju COVID-a na mozak, posebno kod osoba koje nakon infekcije razviju dugotrajne neurološke i psihičke simptome.