Izjave predsjednika HDZ-a 1990 Ilije Cvitanovića o udruženom zločinačkom poduhvatu (UZP) izazvale su brojne reakcije u javnosti, a dio političkih analitičara smatra da se takvom retorikom dovode u pitanje pravosnažne presude međunarodnih sudova. Kritičari upozoravaju da je riječ o obrascu koji podsjeća na ranije negiranje genocida u Srebrenici.
Spor oko presuda Haškog tribunala
Gostujući u emisiji “Istraga” na Hayat TV, Cvitanović je izjavio da je priča o UZP-u politička kvalifikacija te poručio da se, kako je rekao, Hrvatsko vijeće obrane ne smije dovoditi u pitanje, naglašavajući da je HVO za Hrvate “svetinja”.
Njegove izjave izazvale su kritike jer se UZP ne temelji na političkim ocjenama, već predstavlja pravni koncept koji je primjenjivao Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju u svojim presudama.
Sudski utvrđene činjenice
Kritičari podsjećaju da su u postupcima pred Haškim tribunalom razmatrani brojni dokazi, svjedočenja i dokumentacija koji su bili osnova za donošenje presuda.
U tom kontekstu navode se zločini počinjeni u Ahmićima i Stupnom Dolu, kao i događaji povezani s logorima Dretelj, Heliodrom i Gabela, te slučajevi ubistava, zatvaranja i prisilnog protjerivanja civila.
Prema njihovim ocjenama, osporavanje takvih presuda predstavlja osporavanje činjenica koje su utvrđene kroz dugotrajne sudske postupke.
Upozorenje na historijski revizionizam
Dio javnosti smatra da se negiranjem ili osporavanjem pravosnažnih presuda stvara prostor za historijski revizionizam.
Navode kako je obrazac uvijek sličan – prvo se osporava rad međunarodnih sudova, zatim njihove presude, a potom i same činjenice utvrđene tokom sudskih procesa.
Prema tim stavovima, ratni zločini nisu političke ocjene, već pitanja o kojima su odluke donijeli međunarodni sudovi na osnovu prikupljenih dokaza.
Šta je utvrđeno u predmetu “Prlić i ostali”
Žalbeno vijeće Haškog tribunala 2017. godine potvrdilo je presudu u predmetu “Prlić i ostali”, kojom su Jadranko Prlić, Bruno Stojić, Slobodan Praljak, Milivoje Petković, Valentin Ćorić i Berislav Pušić osuđeni na ukupno 111 godina zatvora.
U presudi je potvrđeno postojanje udruženog zločinačkog poduhvata, kao i zaključak da je cilj bio uspostavljanje etnički homogenog hrvatskog entiteta na dijelu teritorije Bosne i Hercegovine, u granicama koje su se povezivale s Banovinom Hrvatskom iz 1939. godine, uz namjeru njegovog povezivanja s Republikom Hrvatskom.
Sud je također zaključio da su institucije Herceg-Bosne i Hrvatskog vijeća obrane djelovale u okviru tog zajedničkog cilja, te je utvrđeno da je u Bosni i Hercegovini postojao međunarodni oružani sukob i stanje okupacije na dijelu teritorije.
Polemike se nastavljaju
Izjave Ilije Cvitanovića ponovo su otvorile raspravu o odnosu političkih lidera prema presudama međunarodnih sudova i suočavanju s prošlošću.
Dok jedni smatraju da je riječ o političkom stavu, drugi upozoravaju da relativiziranje ili negiranje sudski utvrđenih činjenica vrijeđa žrtve i može dodatno produbiti podjele u bosanskohercegovačkom društvu.