data-nosnippet>
Kašnjenje usvajanja budžeta institucija Bosne i Hercegovine ponovo je otvorilo pitanje stanja u javnoj upravi, gdje rastu nezadovoljstvo zaposlenih, problemi s reformama i optužbe za politički uticaj pri zapošljavanju.
Zbog neusvajanja budžeta državnih institucija nije moguće povećanje plata državnim službenicima, što dodatno smanjuje interes za rad u institucijama Bosne i Hercegovine.
Ministar pravde BiH Davor Bunoza upozorio je da javna uprava više nije među najpoželjnijim poslodavcima u zemlji.
“Osnovica za obračun plata povećana je za gotovo 29 posto u posljednje tri godine, ali bez usvajanja budžeta nema prostora za nova povećanja. Zaposleni su nezadovoljni i šalje se vrlo loša poruka”, rekao je Bunoza.
Bosna i Hercegovina danas ima više od 140 ministarstava te stotine upravnih organizacija raspoređenih na četiri nivoa vlasti. Taj složeni sistem uključuje brojne agencije, direkcije, zavode, institute, općinske i gradske službe, što javnu upravu čini jednom od najkompleksnijih u Evropi.
Stručnjaci upozoravaju da se zapošljavanje u javnom sektoru i dalje često povezuje s političkim i stranačkim vezama, a ne sa stručnim kvalifikacijama kandidata.
“Kod nas je javna tajna da se mnoga radna mjesta dobijaju preko štele. Nažalost, to je percepcija koja je duboko ukorijenjena među građanima”, smatra stručnjak za reformu javne uprave Haris Ćutahija.
Takva praksa, upozoravaju iz organizacije Transparency International BiH, direktno utiče na kvalitet rada institucija i usporava pružanje usluga građanima i privredi.
Posljedice se ogledaju kroz duge redove pred šalterima, komplikovane procedure, sporije izdavanje dozvola i uvjerenja te administrativne prepreke koje otežavaju poslovanje kompanija.
Iz Transparency Internationala navode da reforma javne uprave godinama stagnira te da određeni nivoi vlasti još nisu usvojili ni osnovne akcione planove za provođenje reformskih mjera.
“Bosna i Hercegovina već duže vrijeme ne ostvaruje značajniji napredak u reformi javne uprave. To predstavlja ozbiljnu prepreku modernizaciji institucija i približavanju evropskim standardima”, poručio je Srđan Blagovčanin.
Sličnu ocjenu iznijela je i ambasadorica Švedske u Bosni i Hercegovini Helena Lagerlöf, koja smatra da BiH i dalje zaostaje za ostalim državama Zapadnog Balkana u procesu reforme javne uprave.
Reforma javne uprave ostaje jedan od ključnih prioriteta na evropskom putu Bosne i Hercegovine. Evropska unija već godinama insistira na profesionalizaciji institucija, smanjenju političkog uticaja i uspostavljanju efikasnije administracije.
Dok reforme stoje, budžeti kasne, a zapošljavanje izaziva brojne kontroverze, građani i privreda nastavljaju snositi posljedice sporog i opterećenog administrativnog sistema.