Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije odbacilo je prijedlog uprave Nove Željezare Zenica prema kojem bi pojedini pogoni bili dati u zakup Energoinvestu, uz istovremeni zahtjev da se povuče Prijedlog zakona o vanrednoj upravi.
Iz Ministarstva poručuju da takav model ne predstavlja ozbiljno i dugoročno održivo rješenje za stabilizaciju Željezare, već otvara niz pravnih, ekonomskih i operativnih rizika.
Naglašavaju da se Nova Željezara Zenica trenutno nalazi u prethodnom stečajnom postupku, zbog čega ne postoje uslovi za sigurno planiranje proizvodnje, investicija, zapošljavanja i tržišnih ugovora.
„Nije moguće ozbiljno pregovarati o poslovnim aranžmanima dok nad kompanijom postoji realna prijetnja stečaja“, navode iz Ministarstva.
Prema njihovom stavu, svaki potencijalni zakupac, uključujući i Energoinvest, preuzeo bi značajan operativni rizik bez stvarne kontrole nad ključnim segmentima poslovanja, kao što su imovina, infrastruktura, energenti, radna snaga, dobavljački lanci i eventualne stečajne posljedice.
Posebno problematičnim smatraju zahtjev za povlačenje Zakona o vanrednoj upravi, ističući da je riječ o mehanizmu koji treba osigurati institucionalni nadzor, pravnu sigurnost i zaštitu javnog interesa.
„Povlačenje zakona značilo bi vraćanje procesa u zonu neformalnih dogovora bez jasnih garancija i odgovornosti“, poručili su.
Iz Ministarstva podsjećaju da Željezara Zenica nije izolovani proizvodni pogon, već složen industrijski sistem u kojem su međusobno povezani proizvodnja, energetika, logistika, održavanje, sirovinska baza i tržišni plasman.
Zbog toga smatraju da parcijalni zakup pojedinih pogona ne može osigurati dugoročnu održivost kompanije, već samo stvoriti privid privredne aktivnosti bez stvarnog rješavanja problema.
Također upozoravaju na mogućnost da bi takav aranžman mogao poslužiti za odgađanje institucionalnog rješenja, dok bi odgovornost za eventualni neuspjeh bila prebačena na Energoinvest, Vladu FBiH ili radnike.
Iz Ministarstva ističu da Energoinvest može imati važnu ulogu u budućoj konsolidaciji Željezare, ali isključivo kroz jasno definisan model restrukturiranja u kojem će biti poznato ko upravlja procesom, ko snosi odgovornost i na koji način će biti zaštićeni radnici, povjerioci i javni interes.
Zaključuju da prvi korak ka bilo kakvom dogovoru mora biti uklanjanje stečajnog rizika, potpuna transparentnost poslovanja i prihvatanje institucionalnog okvira za cjelovitu konsolidaciju kompanije.
„Cilj ne smije biti iznajmljivanje dijelova Željezare, već očuvanje i ponovno pokretanje funkcionalnog industrijskog sistema, zaštita radnih mjesta i sprečavanje daljnjeg slabljenja strateške industrijske imovine Federacije BiH“, poručili su iz resornog ministarstva.