Ujedinjeni Arapski Emirati navodno su se početkom aprila tajno uključili u rat protiv Iran, pridruživši se Sjedinjene Američke Države i Izrael u izvođenju vojnih udara na iranske ciljeve, objavio je The Wall Street Journal.
Prema izvještaju lista, Emirati su izveli zračni napad na rafineriju na iranskom ostrvu Lavan u Perzijskom zaljevu. Napad nikada nije javno priznat, a detalji operacije ostali su skriveni od međunarodne javnosti.
Napad uslijedio u jeku primirja
Nije precizirano da li je napad izveden prije ili nakon što je američki predsjednik Donald Trump objavio prekid vatre između zaraćenih strana.
Iran je tada saopćio da je objekat na Lavanu pogođen napadom “neidentifikovanog neprijatelja”, nakon čega je odgovorio lansiranjem projektila i dronova prema Emiratima i Kuvajtu.
Jedan od izvora koje citira Journal naveo je kako je Washington pozitivno ocijenio uključivanje Abu Dabija u sukob, posebno jer su druge zaljevske države odbile direktno vojno učešće.
Ministarstvo vanjskih poslova UAE odbilo je komentarisati navode, dok je Pentagon također ostao bez zvanične reakcije.
Ranije optužbe o napadima na Iran
Podsjećanja radi, hebrejski mediji su još u martu objavili tvrdnje da su Emirati pogodili iransko postrojenje za desalinizaciju vode kao odgovor na iranske napade širom Zaljeva.
Tada su zvaničnici UAE oštro demantovali te informacije i nazvali ih “lažnim izraelskim medijskim izvještajima”.
Iran uzvratio projektilima i dronovima
Tokom sukoba Iran je, prema podacima emiratskog ministarstva odbrane, ispalio oko 550 balističkih i krstarećih projektila te više od 2.200 dronova prema UAE, čime su Emirati postali jedna od najpogođenijih država u regionu, uz Izrael.
Iako je većina projektila presretnuta, pojedini su pogodili vojne i civilne ciljeve.
Kuvajt i druge zaljevske zemlje također su prijavljivale incidente povezane s iranskim napadima, dok je Hormuški moreuz ostao blokiran, izazivajući veliku energetsku i sigurnosnu krizu na globalnom tržištu.
Ciljevi američko-izraelske kampanje
Izrael i SAD su tokom rata navodili kako im je cilj:
slabljenje vojnih kapaciteta Irana,
neutralizacija nuklearnog i balističkog programa,
smanjenje regionalnog utjecaja Teherana,
te stvaranje uslova za unutrašnje političke promjene u Iranu.
Iako je primirje koje je Trump proglasio formalno stupilo na snagu, brojni ključni ciljevi rata, prema ocjenama analitičara, nisu ostvareni.