Odnosi između Saudi Arabia i United States prolaze kroz jednu od najvećih promjena u posljednjim decenijama, a najnoviji sukob na Bliskom istoku dodatno je pokazao koliko se politika Rijada udaljila od nekadašnje bezrezervne podrške Washingtonu.
Prema pisanju The Guardian, saudijsko rukovodstvo odbilo je zahtjev američkog predsjednika Donald Trump da američka vojska koristi bazu “Princ Sultan” i saudijski zračni prostor za operaciju “Project Freedom”, koja je bila povezana sa zaštitom tankera u Hormuškom moreuzu i mogućim pritiskom na Iran.
Time je Rijad jasno pokazao da više ne želi igrati ulogu glavnog američkog vojnog partnera u sukobu s Iran.
Prema dostupnim informacijama, upravo je saudijsko odbijanje natjeralo Trumpovu administraciju da obustavi dio planirane operacije, uprkos direktnim razgovorima s prestolonasljednikom Mohammed bin Salman.
Ovakav potez predstavlja veliki zaokret u odnosu na ranije godine kada je Saudijska Arabija snažno podržavala američku politiku “maksimalnog pritiska” prema Teheranu i zauzimala izrazito oštar stav prema iranskim vlastima.
Danas je prioritet Rijada potpuno drugačiji — izbjeći da saudijska teritorija postane meta regionalnog rata.
Saudijske vlasti, prema analizama Guardiana, procjenjuju da Sjedinjene Američke Države nemaju jasnu strategiju izlaska iz eventualnog sukoba s Iranom te da bi rat mogao izazvati ogromne posljedice po cijeli Zaljev.
Posebno ih zabrinjava iskustvo prethodnih iranskih napada na energetska postrojenja i američke baze u regiji, koji su pokazali koliko su ranjive ekonomije zaljevskih monarhija.
Ključni razlog nove politike Rijada jeste projekat “Vizija 2030”, ambiciozni plan modernizacije saudijske ekonomije koji zahtijeva stabilnost, strane investicije i dugoročni mir u regiji. Saudijsko rukovodstvo smatra da bi veliki rat s Iranom direktno ugrozio te planove.
Zbog toga Rijad sada pokušava voditi balansiranu vanjsku politiku između Washingtona, Pekinga i Teherana, umjesto da slijepo prati američke interese.
Analize Atlantic Council ukazuju i na sve veće podjele unutar zaljevskih saveznika. Dok United Arab Emirates pojačava saradnju s Izraelom i vodi tvrđi pristup prema Iranu, Saudijska Arabija održava otvorene diplomatske kanale s Teheranom te sarađuje s državama poput Egipta, Turske i Pakistana na pokušajima regionalnog smirivanja situacije.
Rijad trenutno ne želi rušenje iranskog režima, već pokušava spriječiti potpuni haos u regiji. Saudijske vlasti smatraju da bi raspad Irana mogao izazvati ogromne sigurnosne probleme, djelovanje brojnih milicija i nove izbjegličke talase koji bi destabilizovali cijeli Bliski istok.
Poseban strah postoji zbog mogućnosti da Hormuški moreuz postane ratna zona, što bi moglo dovesti do napada na saudijsku infrastrukturu i ozbiljno ugroziti globalno tržište nafte. Saudijska Arabija također strahuje od mogućih akcija Huta iz Jemena, koji bi mogli blokirati Crveno more i dodatno paralizovati pomorski promet.
Najnoviji događaji pokazuju i slabljenje američkog uticaja u Zaljevu. Nekada gotovo nezamislivo odbijanje američkih vojnih zahtjeva danas je postalo realnost, jer Rijad sve manje vjeruje američkim sigurnosnim garancijama i vodi znatno samostalniju politiku.
Istovremeno, Saudijska Arabija pokušava popraviti svoj međunarodni imidž i predstaviti se kao regionalni posrednik. Zajedno s France podržava ideju dvodržavnog rješenja za Palestinu, što je u suprotnosti s tvrdim pristupom koji zagovara izraelska vlada.
Kriza je dodatno razotkrila i tenzije između zaljevskih partnera. Emirati smatraju da je saudijska politika previše oprezna, dok Rijad vjeruje da Abu Dhabi previše rizikuje svojim potezima prema Iranu i Izraelu.
Sve to pokazuje da Saudijska Arabija ulazi u novu eru u kojoj želi nastupati kao samostalni centar moći, a ne samo kao ključni američki saveznik na Bliskom istoku.