Kuvajt je u aprilu 2026. godine zabilježio dramatičan energetski presedan – prvi put od završetka Zaljevski rat nije izvezao nijedan barel sirove nafte, što jasno pokazuje razmjere krize koja potresa region.
Prema podacima platforme TankerTrackers, izvoz je potpuno stao nakon zatvaranja Hormuški moreuz, ključne rute kroz koju prolazi gotovo cjelokupna kuvajtska nafta. Zbog nemogućnosti transporta, državna kompanija Kuwait Petroleum Corporation bila je primorana više puta proglasiti višu silu na isporuke.
Kako se skladišni kapaciteti ubrzano pune, postoji realna opasnost da proizvođači budu prisiljeni zatvarati bušotine – potez koji nosi visoke troškove i potencijalna trajna oštećenja infrastrukture.
Zastoj u izvozu odmah se odrazio na tržište. Cijena kuvajtske nafte naglo je porasla i dostigla više od 112 dolara po barelu, ali analitičari upozoravaju da taj rast više odražava strah od dugotrajne nestašice nego stvarnu trgovinu.
Stručnjaci iz Goldman Sachs ističu da su, osim Kuvajta, najviše pogođene i zemlje poput Ujedinjenih Arapskih Emirata i Iraka, koje gotovo u potpunosti zavise od ove rute. S druge strane, države poput Saudijske Arabije i Omana imaju alternativne pravce izvoza, što im daje određenu prednost u krizi.
Procjene govore da je ukupna proizvodnja u Zaljevu pala za oko 57 posto u odnosu na period prije eskalacije sukoba. Kuvajtski zvaničnici dodatno upozoravaju da bi potpuni oporavak izvoza, čak i nakon eventualnog otvaranja moreuza, mogao trajati mjesecima zbog zatvorenih bušotina i oštećenih sistema.
Posljednji put ovakav scenarij viđen je početkom devedesetih, kada je tokom iračke invazije na Kuvajt naftna infrastruktura bila devastirana, a izvoz potpuno obustavljen.
Današnja situacija pokazuje koliko je globalno tržište energenata osjetljivo na geopolitičke potrese – i kako jedan zatvoren prolaz može imati posljedice daleko izvan granica regiona.