Bosna i Hercegovina i Hrvatska danas u Dubrovnik prave važan korak ka realizaciji jednog od najvećih energetskih projekata u regionu – Južne interkonekcije.
Sporazum će potpisati predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto i premijer Hrvatske Andrej Plenković, nakon što su delegacije dvije zemlje usaglasile tekst dokumenta. Prije samog potpisivanja, zeleno svjetlo trebaju dati i Vijeće ministara BiH te Predsjedništvo BiH, dok će konačnu riječ imati parlamenti obje države.
Riječ je o projektu koji podrazumijeva izgradnju plinovoda na pravcu Zagvozd – Posušje – Novi Travnik/Travnik, uz dodatni krak prema Mostaru. Cilj je osigurati stabilnije snabdijevanje prirodnim gasom i smanjiti ovisnost o jednom izvoru, čime bi se značajno ojačala energetska sigurnost Federacije BiH.
Gas koji će prolaziti ovim pravcem dolazit će iz LNG terminala na hrvatskom otoku Krk, što dodatno naglašava strateški značaj ovog projekta za cijeli region.
Iako je prvobitno bilo planirano da realizaciju vodi domaća kompanija BH-Gas, projekat je u međuvremenu prerastao u političko pitanje. Nakon izmjena zakonskog okvira i uz snažan utjecaj američke administracije, vođenje projekta preuzela je američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy LLC.
Ipak, uprkos ubrzanim procedurama i političkoj podršci, ostaje otvoreno jedno ključno pitanje – državna imovina kroz koju bi plinovod trebao prolaziti. Zbog važećih zabrana raspolaganja tom imovinom, ovaj problem i dalje nema konačno rješenje i mogao bi predstavljati ozbiljan izazov u realizaciji projekta.
Prema trenutnim planovima, izgradnja plinovoda trebala bi biti završena do 2028. godine. Nakon toga, u narednih sedam godina planirana je izgradnja tri plinske elektrane – u Kaknju, Mostaru i Tuzli, čime bi energetska slika Bosne i Hercegovine mogla biti značajno promijenjena.